Get Adobe Flash player

 



Ozbiljna upozorenja o budućnosti i predviđanja katastrofe po čovječanstvo uzimaju sve veći zamah. Pismo upozorenja koje je prvobitno objavljeno u novembru do sada je potpisalo 20.000 naučnika. Riječ je o dokumentu koji je postao jedan od najrazmatranijih naučnih spisa ikada, a njegovi potpisnici ističu da su konačno uspjeli da utiču na politiku. Prvo upozorenje, sa 1.700 potpisa, stiglo je prije 25 godina od Unije zabrinutih naučnika, ali eksperti ističu da je situacija mnogo gora nego 1992. godine, ali i da su se gotovo svi poznati problemi znatno pogoršali.

Zemlja neće moći da nahrani sve veće apetite sve bogatije i pohlepnije ljudske populacije. Civilizacija ima još 30 godina da odluči šta će preduzeti kada je riječ o životu planete. Naučnici podsjećaju da je 1970. godine svaki četvrti stanovnik 25% svijeta bio pothranjen. Danas taj postotak uključuje samo 10% globalne populacije, a životni vijek je, u isto vrijeme, duži za 11 godina. Stotine miliona ljudi u Aziji, Južnoj Americi i Africi izašlo je iz siromaštva. Iako su milioni i danas siromašni, takav porast bogatstva u istoriji nije zabilježen. Danas na svijetu živi oko 7,6 milijardi ljudi, a naučnici predviđaju da će se do 2050. godine taj broj popeti na deset milijardi.

Na Zemlji za 200 godina neće biti živih bića, jer će uslovi za život biti nepodnošljivi, upozoravaju američki i britanski naučnici. Ljudi izbacuju u atmosferu velike količine izduvnih gasova, što će na kraju dovesti do neminovne promjene klime. Čovječanstvo ne može da živi u takvoj sredini i odmah će nestati, navodi se u zvaničnom saopštenju stručnjaka za Nacionalnu akademiju nauka SAD.

Moto ovogodišnjeg obilježavanja 8. juna – Međunarodnog dana okeana i mora, "Riba jede plastiku, a mi jedemo ribu", najbolje govori o trenutnom stanju najvećeg vodenog resursa planete Zemlje, koji zauzima preko 70 odsto njene površine. Uz prelov u realizaciji sve većih ribolovnih flota, odbačena plastika i konzumacija, preko ribe kao jedne od glavnih namirnica, najveći je problem okeana i mora, time i našeg zdravlja. Kako navodi dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora, plastike je sve više u okeanima i ribi, a time i čovjeku.

Češki vozači najviše zagađuju životnu sredinu u EU, dok su Šveđani načistiji, tvrdi britanska organizacija "Eco-experts". Među prvih pet vozača-zagađivača u EU su oni u Poljskoj, Estoniji, Hrvatskoj i Slovačkoj. U pravljenju spiska najvećih vozača-zagađivača ova organizacija uzela je u obzir prosječnu starost automobila, broj vozila na 1.000 stanovnika, postotak vozila na alternativna goriva, te opštu zagađenost vazduha. Za najtoksičnije vozače u EU proglašeni su Česi, koji imaju šesti najmanji postotak automobila na alternativne izvore - 0,7 odsto, a vozila su im u prosjeku šesta po starosti u EU - 14,5 godina.

Velikim afričkim sisarima prijeti izumiranje u zonama pogođenim ratom, navodi se u studiji u časopisu "Nejčer" (Nature) u kojoj piše da nada u obnovu životinjskog fonda postoji ako se preduzmu odgovarajuće mjere. U studiji koju je predvodio Džošua Daskin sa američkog Univerziteta Prinston navodi se da je 71% zaštićenih afričkih zona bilo pogođeno ratnim sukobima od 1946. do 2010, od kojih su neki trajali godinama. Autori studije navode da su slonovi ubijani zbog slonovače kojom se finansiraju vojnici, a da se antilope love zbog mesa kako bi se nahranilo izgladnjelo stanovništvo i upozoravaju da su afričke velike životinje uvijek kolateralne žrtve ratova.

Za šargarepu dobri poznavaoci tvrde da predstavlja pravu malu priručnu apoteku. Svježa i oprana, skuvana i ispasirana, samostalno pripremljena ili kao prilog nekom glavnom jelu, zauzima posebno mjesto u ishrani. Istovremeno predstavlja lijek, ali i savršeno sredstvo za njegu. Za očuvanje zdravog i baršunastog tena posebno su djelotvorne maske od šargarepe. Ukoliko želite da napravite masku koja istovremeno hrani i osvježava kožu lica, pomješajte po kašiku izmrvljenog sira, maslinovog ulja, mlijeka i soka od šargarepe. Umutite dok ne dobijete homogenu smjesu, a potom nanesite na lice i ostavite da djeluje 20 minuta.

Sunčanica je oblik toplotnog udara, a nastaje tokom direktnog izlaganja glave i zatiljka suncu. Simptomi su joj povišena tjelesna temperatura, crvena koža u licu, ubrzani rad srca, kratko i ubrzano disanje. U lakšim slučajevima javljaju se glavobolja, problemi sa vidom, vrtoglavica i pospanost, a ignorišu li se ovi simptomi, daljnjim izlaganjem suncu može doći do malaksalosti, zujanja u ušima, proširuju se zjenice, dolazi do nesvjestice, a na kraju i kome pa smrti. Kod sunčanice zbog jakih toplotnih talasa sunca dolazi do pregrijavanja pa organizam šalje više krvi pod kožu i u mozak pokušavajući se boriti sa pretjeranom temperaturom iz okoline.

Ako ste od osoba koje na poslu u poslijepodnevnim satima zna da uhvati umor, vjerovatno odmah posegnete za šoljom kafe ili nekim drugim kofeinskim napitkom kako biste se razdrmali. Ipak, postoji i alternativni način za dobijanje energije koja će razbuditi vaše tijelo, a uz to je zdravo i besplatno. Sve što treba je 10 minuta hodati po stepenicama i osjetićete veliki nalet energije, čak i više nego da ste u organizam unijeli 50 miligrama kofeina. Istraživanje je proveo Univerzitet Georgia na studentima koji su patili od hroničnog nedostatka sna.

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Plašite li se klimatskih promjena?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish