Get Adobe Flash player



Na dijelu Cetinjskog puta instalirane su savremene LED svjetiljke austrijskog proizvođača Thorn, što je donacija austrijske kompanije Zumtobel Group u vrijednosti od 30.000 eura. Svjetiljke biće postavljene na dionici Cetinjskog puta, od kružnog toka kod The Capital Plaza centra do kružnog toka kod Business City. Instalirane svjetiljke otvorene su za integraciju u takozvane Smart City sisteme, kao i sisteme centralnog monitoringa i nadzora javne rasvjete. Ovo tehničko rješenje u skladu je sa najnovijim preporukama za projektovanje i izvođenje javne rasvjete na teritoriji Glavnog grada što je, takođe, jedan od trendova u javnoj rasvjeti širom Evrope.

Britanska tehnološka firma Pavegen je radila na „sakupljanju“ energije koja se stvara hodanjem po podnim pločicama i tako pretvara kinetička energija koraka u električnu energiju još od 2009. Danas je firma lansirala novu verziju pločica koje su još efikasnije i u stanju su da „uhvate“ potrebne podatke kada se hoda po njima. Pločice su napravljene na takav način da one mogu da podnesu u određenoj mjeri kretanje po njima koje se potom može koristiti za proizvodnju električne energije. One su prvenstveno usmjerene da se koriste na javnim mjestima gdje se stalno prolazi.

Masivna rupa u ozonskom omotaču iznad Antartika pokazuje znakove ozdravljenja nakon tri decenije zajedničke akcije svjetskih vlada, saopštili su naučnici u četvrtak. Ozonski omotač je ključni dio atmosfere koja blokira štetne ultraljubičaste zrake Sunca da dopru do Zemljine površine. Bez ozonskog omotača, naučnici vjeruju, da bi stopa raka kože kod ljudi i životinja bila u porastu. Sada naučnici tvrde sa se ozonska rupa značajno smanjila, za četiri miliona kvadratnih kilometara u odnosu na njen najviši nivo kada je 2000. godine bila na vrhuncu.

Stanice sa nosačem na koje se mogu podizati bicikli, posjeduju različit alat za osnovne popravke: različite ključeve, uključujući i imbuse, montirače guma, šrafcigere...Građani Glavnog grada koji voze bicikle od danas će moći da koriste dva servisa za besplatnu popravku svojih dvotočkaša. To su prva dva servisa takve vrste u Podgorici, a postavljeni su pored već postojećih parkinga za bicikla: na Glavnom i Rimskom trgu i poklon su kompanije Voda Suza. Stanice sa nosačem na koje se mogu podizati bicikli, posjeduju različit alat za osnovne popravke: različite ključeve, uključujući i imbuse, montirače guma, šrafcigere, kao i pumpu za gume.

Gorivo se proizvodi na gotovo jednak način na koji se proizvode konvencionalna goriva, a ekološki je prihvatljivo, jeftino i konkurentno. Prva i druga generacija biogoriva nisu kompatibilna sa naftnom infrastrukturom, dok je zeleno gorivo kompatibilno u svim procesima, što uključuje rafinerijske procese, distribuciju i maloprodajni lanac za automobile, kamione i avione, stoji na stranicama kompanije Sapphire Energy.

U Podgorici bi do kraja godine ili početkom naredne, trebalo da počne gradnja elektrane koja će proizvoditi struju iz smeća, odnosno, koja će kao gorivo koristiti deponijski bio-gas. U pitanju je prva elektrana te vrste u Crnoj Gori. Ovakvi izvori energije postoje u Evropi. Ovim povodom, Portal Analitika je razgovarao sa Arsenijem Boljevićem direktorom gradskog preduzeća “Deponija” koji realizuje pomenuti projekat.

Kompanija Tesla ponudila je 2,8 milijardi dolara za kupovinu SolarCityja, firme koja se bavi pružanjem energetskih usluga. Na kormilu obje firme nalazi se poduzetnik Elon Musk. Konkretno, Tesla ne nudi novac već dionice u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara, odnosno 2,5 milijardi eura. Interesantno je da ponuđena vrijednost nadmašuje trenutnu cijenu dionica za čak 30 posto.

Na Krnovu je u subotu montirana prva vjetrenjača u okviru energetskog projekta, za koji su ugovor potpisali crnogorska Vlada i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Već su pripremljeni temelji za preostalih 25 vjetrogeneratora, a ukupna gradnja, kako je ranije navedeno, koštaće oko 120 miliona eura. Generator vjetrenjače nalazi se na visini od 85 metara i težak je 83,5 tone. Vjetroelektrana će imatu instalisanu snagu 72 megavata i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati. Ukoliko dozvole vremenski uslovi, već sjutra se kreće sa pomjeranjem dizalice na iduću poziciju.

Konoplja je od davnina korišćena i za proizvodnju papira. Kasnije se sa konoplje prešlo na drvo, a industrijska proizvodnja papira od drveta je svoj procvat naplatila sječama šuma, pustošenjima i deforestacijom globalnih razmjera. Svake se godine u svijetu uništi oko 13 miliona hektara šuma, odnosno svake minute nestaje šuma površine 36 fudbalskih igrališta. Značajan dio toga pripada sječi šuma zbog proizvodnje papira. Jedno prosječno domaćinstvo godišnje potroši količinu papira dobijenu od 6 stabala. Na deponijama smeća novine zauzimaju oko 14% prostora, a papirna ambalaža od 15 - 20%.  Papir se pravi od vlakana celuloze drveta, ali i od mnogih drugih materijala kao što su: trave, pamuk, šećerne trske, konoplja, slama, pa čak i od stočnog đubriva.

Stručnjaci upozoravaju da je svjetska baština na udaru klimatskih promjena, a u opasnosti su Venecija, Kip slobode u Njujorku, Stounhendž... Prema izvještaju Ujedinjenih nacija za okolinu koja je objavljena prije nekoliko dana, klimatske promjene prijete baštini koja je na UNESCO listi. Kako tvrde stručnjaci, Stounhendž bi mogla da nagrize erozija zbog ekstremnih vremenskih uslova, a Venecija će usljed podizanja nivoa Jadranskog mora polako završiti pod vodom i nestati u svojim kanalima. Ista stvar mogla bi da se dogodi i Kipu slobode u Njujorku.

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li vam se dopada portal?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish